Prijateljstvo — izvor zdravlja i blagostanja
Prijateljstvo nas ispunjava, čini srećnima i utiče pozitivno na brzinu oporavka u slučaju bolesti. Sećam se kako sam stajala na trotoaru, posmatrajući kroz prozor kafića raspoložene, nasmejane žene za jednim od stolova. Kao napušteni pas, gledala sam unutra i čeznula da za mene neko pokaže interesovanje. Moj stari imenik bio je prepun telefonskih brojeva, ali to više nije imalo vrednost. Bila sam u novom gradu i nikoga nisam poznavala.
Bilo da se to dogodi zbog selidbe, promene radnog mesta, razvoda ili mnoštva drugih novonastalih promena (npr. rođenja deteta, udaje, odlaska u penziju) ljudi za sedam godina promene, u proseku, polovinu svojih prijatelja.
Zašto smo usamljeni?
Niko ne voli da kaže: „Nemam prijatelja.”Čoveka koji je usamljen često zamišljamo kao namrgođenog, neprijateljski raspoloženog, nedruštvenog, a ćudljive, neudate žene, kako vreme provode same, u mračnom stanu iza zavesa, dok im društvo pravi tuce ostarelih mačaka. Kao da mislimo da oni koji su usamljeni možda to i zaslužuju.
Ne žuri nam se baš da priznamo kako smo i mi jedni od onih koji nemaju prijatelje. Naš ego veoma uspešno nas uverava da smo savršeni, pravi prijatelji, šaljivdžije, i da mnogo toga možemo da ponudimo. U društvu nerado priznajemo da nemamo prijatelje. U samoodbrani pominjemo nekoliko ljudi, navodnih prijatelja i ignorišemo glas koji nam šapuće da se već nekoliko dana nismo čuli sa njima.
Usamljenost za nas obično znači nepoželjnost. Ali nije uvak tako. Čak i oni najlepši, najpoželjniji, vrlo cenjeni, najmoćniji, najdruštveniji, najpoznatiji, najznačajniji i najbogatiji među nama, znaju šta znači usamljenost.
Kada sam stajala na trotoaru i gledala kroz prozor kafića, shvatila sam koliko je teško uspostaviti i održati kvalitetno prijateljstvo. Ako želimo da se osećamo potpuno i prihvaćeno, trebalo bi da iskusimo i doživimo nekoliko različitih vrsta prijateljstava.
Pet vrsta prijatelja
Na prvom mestu su tzv. kontakt prijatelji. To su ljudi sa kojima smo se upoznali i uspostavili neku vrstu kontakta, ali ih viđamo samo u određenim prilikama.
Druga vrsta su „obični” prijatelji. Sa ovim ljudima provodimo određeno vreme u nekim zajedničkim aktivnostima. Ono što nas spaja je zajednički hobi, slična interesovanja ili su to naše kolege sa posla.
Slede afirmisani prijatelji. To se odnosi na ljude koji nam se dopadaju, bili smo bliski, ali se sada viđamo samo povremeno. Ranije su oni verovatno bili na listi najbližih prijatelja, ali sada se neredovno viđate. Znate da na njih možete da računate i da biste mogli da nastavite tamo gde su vas okolnosti razdvojile, ali ovi ljudi više nisu deo vaše svakodnevice.
U sledeću grupu ubrajamo bliske prijatelje. Sa njima smo prešli granicu zajedničkih interesovanja koja su nas spajala i to više nije samo hobi, sportske aktivnosti, radni kolektiv i sl. Sa njima delimo slične stavove i poglede na svet, sa njima imamo uvek o čemu da razgovaramo.
Poslednja grupa su prijatelji za ceo život. To su prijatelji sa kojima delite svoja najdublja osećanja i jedni drugima ste uvek na raspolaganju, bilo u dobrim ili lošim situacijama. Takvi prijatelji će ostati uz vas i kada se venčate, promenite posao ili promenite mesto boravka.
Prijateljstvo poboljšava zdravlje
Sve je više naučnih studija čiji rezultati govore o pozitivnom uticaju negovanja prijateljstva na nivo stresa, na povećanje osećaja blagostanja, prevenciju, kao i brži oporavak od bolesti ili povrede, a takođe i na povećanje motivacije i verovatnoće u postizanju ciljeva.
Izveštaj objavljen u časopisu PloS Medicine rezimirao je rezultate 150 istraživanja koja su se bavila međusobnom vezom učestalosti i intenziteta ljudskih odnosa i zdravstvenog stanja. Istraživanja su pokazala da nedostatak socijalne interakcije uzrokuje oštećenja koja se mogu uporediti sa 15 popušenih cigareta dnevno, alkoholizmom, nedostatkom vežbanja i gojaznošću.
Dr Žaklin Olds, psihijatar u ustanovi McLean Hospital provela je 32 godine u svakodnevnoj nezi bolesnika i autor je nekoliko knjiga o samoći. Ona navodi da: „Pored genetike, na dugovečnost najveći uticaj ima dovoljno vežbanja i dovoljno prijatelja.”
Studija sprovedena na skoro 3000 medicinskih sestara sa rakom dojke, otkrila je da su žene bez bliskih prijateljica umirale od ove bolesti četiri puta češće nego žene koje održavaju deset ili više prijateljskih veza.
Koji ima dobra druga
Ne boji se očajanja
Podeljena tuga
Dva puta je manja
Podeljena sreća
Dva puta je veća
J.J.Zmaj
Šasta Nelson