Da li stvarno sa muškim mozgom nešto nije u redu?
Polovi su veoma različiti na toliko mnogo načina da bi ozbiljna greška bilo pretvarati se da te razlike ne postoje. Potrebno je da razumemo razlike da bismo razumeli kako one utiču na muško i žensko ponašanje
Muškarci i žene su veoma različiti, jer je Bog tako stvorio polove. Međutim, u nedavnim godinama postojala je vidljiva tendencija da se smanji razlika kako bi se uspostavio koncept ženine jednakosti s muškarcem. Polovi su veoma različiti na toliko mnogo načina da bi ozbiljna greška bilo pretvarati se da te razlike ne postoje. Potrebno je da razumemo razlike da bismo razumeli kako one utiču na muško i žensko ponašanje.
Svaka ćelija muškarca genetički se razlikuje od svake ćelije žene. Razlike u uzorcima hromozoma određuju muževnost i ženstvenost. Кao rezultat ovih genetskih razlika, žene uglavnom poseduju veću fizičku vitalnost. Prosečna američka žena duže živi od tipičnog muškarca.
Struktura ženskog skeleta razlikuje se od strukture muškog skeleta. Žena ima kraću glavu i noge, šire lice, manje špicastu bradu i duži torzo. Izgleda da žene ranije gube zube od muškaraca. Stomak, bubrezi, jetra i slepo crevo veći su kod žena, ali njihova pluća su manja.
Štitasta žlezda, veća i aktivnija kod žena, još više se angažuje za vreme trudnoće i menstruacije, čineći žene podložnije gušavosti. Veća štitasta žlezda daje ženama one elemente koje smatramo važnim za ličnu lepotu, kao što je glatka koža, telo relativno bez dlaka i tanak sloj potkožne masnoće. Štitasta žlezda takođe doprinosi ženinoj emotivnoj nestabilnosti – ona se mnogo lakše smeje i plače.
Ženska krv sadrži više vode i 20 posto manje crvenih krvnih ćelija. Pošto te crvene krvne ćelije donose kiseonik u telo, to može objasniti zašto se žene lakše umaraju i podložnije su gubljenju svesti. Tokom II svetskog rata, kada je radni dan u britanskim ratnim fabrikama povećan sa 10 na 12 sati dnevno, nesreće među ženama porasle su za 150 posto, dok je stopa nesreća među muškarcima ostala nepromenjena. Iako se žene mnogo lakše umaraju u jednom danu, one imaju mogućnost da žive više dana. Žene žive duže zato što muškarci mnogo teže ograničavaju so, masnoće i holesterol u svojoj ishrani, manje poštuju ograničenja brzine, manje nose pojas u automobilu, više piju i mnogo više voze posle pića.
Srce žene radi brže od srca muškarca (80 prema 72). Njan krvni pritisak varira iz trenutka u trenutak, ali obično je za 10 poena niži od muškarčevog, sve do menopauze. Žene takođe ređe dišu u minuti (7 za žene, 10 za muškarce). Žene bolje od muškaraca podnose visoke temperature, čime se može objasniti zašto im je uvek hladno.
Muškarci su snažniji i veći od žena u svim kulturama. Prosečni muškarac je 6 posto viši od prosečne žene i ima 20 posto veću telesnu težinu. Veća težina potiče uglavnom od većih mišića i kostiju. Zbog svoje teže građe, muškarci mogu dizati veće terete, dalje bacati loptu i trčati brže od većine žena. Muškarci imaju višu metaboličku stopu i proizvode više fizičke energije. Zato im je potrebno više hrane.
Menstruacija, trudnoća i dojenje utiču na žensko ponašanje i emocije. Istraživanja o samoubistvima pokazuju da je 40 do 60 posto žena imalo menstruaciju dok su sebi oduzimale život. Dejvid Levi otkrio je da je dubina i intenzitet materinskog instinkta (želja za materinstvom) povezana sa dužinom i količinom menstruacije. Izostajanje s posla zbog menstrualnih problema u Sjedinjenim Državama godišnje košta na milione, ali finansijska cena je sekundarna u odnosu na posledice u domu zbog domaćih svađa tokom tog vremena.
Proučavanja o ponašanju pokazuju da se veliki deo kriminalnih dela koje su počinile žene (63 posto u proučavanjima u Engleskoj i 84 posto u Francuskoj) dogodio neposredno pre menstruacije. Na nesreće i pad kvaliteta u akademskim dostignućima i testovima inteligencije, kao i na vizuelnu jasnoću i brzinu reakcije takođe utiče pojava menstruacije.
Ovo sumira neke glavne fizičke razlike između muškaraca i žena. Da li postoji razlika između muškog i ženskog mozga? Ubrzo posle našeg venčanja posumnjala sam da se Herijev mozak razlikuje (ili da nešto nije u redu). Tokom naših razgovora, Heri bi reagovao idejama s druge planete (najverovatnije s Marsa). Šalila sam se da nešto drastično nije u redu s njegovim mozgom. On je mislio da nešto nije u redu s mojim! To me je navelo da istražujem te razlike kod polova.
Život bi stvarno bio težak kad ne bismo imali osećanja koja će uravnotežiti logiku, ili logiku koja će uravnotežiti osećanja. Drugim rečima, žene i muškarci potrebni su jedni drugima da bi bili potpuni. Ovaj deo atrakcije drži muškarce i žene u zajednici.
Muški i ženski mozak
Prvi deo istraživanja sa kojim sam se susrela poticao je od pokojnog dr Dejvida Hernandeza, akušera i ginekologa. Dr Hernandez je potvrdio da se u tri meseca starosti kod muške novorođenčadi oslobađa testosteron, što određuje pol mozga kod tog novorođenčeta. Šta je pol mozga? To jednostavno znači da je muški mozak drugačiji – da je njegov mozak drugačije »povezan« i drugačije funkcioniše od mozga žene. Te razlike zavise od ovog podizanja testosterona.
Nije poznato šta izaziva ovo talasanje testosterona, ali poznato je da bez njega postoji sklonost ka ženstvenom ponašanju ili homoseksualizmu. Prema tome, dodeljivanje pola mozga, planirano od strane Stvoritelja, čini da su muškarci i žene tako različiti. Pokušaj da se ove razlike umanje ogromna je greška. Ako ne obratimo pažnju na njih, ne možemo razumeti različite potrebe naših partnera.
Nakon toga iz štampe je izašlo još članaka o različitosti polova mozga. Jedan članak »Žene nasuprot muškaraca: Da li su rođene drugačije« od Tima Haklera, potvrdio je da muškarci i žene ne samo što izgledaju drugačije, već se drugačije i ponašaju i razmišljaju. Članak je naveo da su »muškarci i žene rođeni sa različitim kompletom ’uputstava’ koja su ugrađena u njihov genetski kod«.
Na primer, ženska novorođenčad su više orijentisana prema ljudima. Ona prepoznaju pojedinačna lica i mogu razlikovati glasove pre muških beba istog uzrasta. Devojčice ranije nauče da govore od dečaka, i one artikulišu bolje i postižu bogatiji rečnik od dečaka istog uzrasta. Devojčice se takođe ranije smeju i nastavljaju da se tokom života više smeju.
Muške bebe su više zainteresovane za stvari. Četvoromesečni dečak reagovaće na sjajnu igračku koja visi iznad njegove kolevke i gugutaće joj i brbljati isto tako lako kao i majci. Nekoliko meseci kasnije pokušaće da rastavi igračku. Dečaci predškolskog uzrasta su mnogo bolji od devojčica kada se od njih traži da manipulišu trodimenzionalnim objektima. Dečaci takođe učestvuju u grubljim igrama i ranije i češće samostalno istražuju.
Sve donedavno okolina je smatrana najvažnijim činiocem u određivanju faktora ljudskog ponašanja. Ovo mišljenje je pred potpunim slomom. Od svih razlika u ponašanju muškaraca i žena, agresija predstavlja najjasniji slučaj biološkog povezivanja. Prema psihologu Dženet T. Spens: »Dokazi navedeni u korist genetski različitih ponašanja polova najviše se pokazuju u agresiji nego u bilo kojim drugim kvalitetima temperamenta.«
Ni u jednoj ljudskoj kulturi koja je ikad proučavana nije otkriveno da je žena agresivnija od muškarca. Genetski određeno prisustvo muških ili ženskih polnih hormona ima tendenciju da »podešava« mozak za muško i žensko ponašanje.
Prema tom istom članku, jedna od najizraženijih razlika između muškarca i žene je to što žene pokazuju verbalnu superiornost, dok muškarci pokazuju prostornu superiornost – kvalitet koji se pokazuje u čitanju mapa, rešavanju matematičkih problema i dubokom razmišljanju.
Duboko razmišljanje uključeno je u vožnju i sposobnost da parkiraju automobil. Šta mislite, koji pol ima više automobilskih nesreća? U stvari, imaju otprilike isti broj, ali različitu vrstu nesreća. Muškarci imaju više velikih nesreća u kojima su automobili potpuno demolirani. Muškarci su agresivniji na putevima, kao i u drugim područjima života. Žene imaju više sitnijih nesreća, kao što je krivljenje branika. Pošto njihovo duboko zapažanje nije obično tačno kao kod muškaraca, imaju tendenciju da pogrešno procene razdaljinu i mnogo su podložnije krivljenju branika.
Moram naglasiti da su ove sklonosti uopštene. Postoji mnogo ukrštanja oko onoga što se smatra normalnim spektrom. Nije ništa nenormalno da žena postane pilot, vozač trkačkog automobila ili profesor matematike na univerzitetu.
Polne razlike leve i desne strane mozga
Dve cerebralne moždane hemisfere različito funkcionišu. Кod većine pojedinaca desna hemisfera specijalizuje se za verbalne zadatke, dok se leva strana specijalizuje za prostornu percepciju. Postoji li razlika u tome kako muškarci i žene koriste svoj mozak? Definitivno! To je deo razloga zašto se muškarci ne mogu ponašati slično ženama i obratno. Neuropsiholozi sada izveštavaju da se muškarci i žene razlikuju u svojoj upotrebi ovih hemisfera. Muškarci teže da više koriste prostorno orijentisanu levu hemisferu, dok žene imaju sklonost da podjednako koriste i svoju levu i desnu hemisferu.
Ova specijalizacija događa se još pre rođenja, tokom razvoja fetusa. Od šesnaeste do dvadeset i šeste nedelje kroz majku se oslobađaju androgeni i oblažu levu hemisferu muškog mozga. Sićušna leva hemisfera muškog mozga smanjuje se u veličini, što određuje da njegov mozak razmišlja više logički.
Dve hemisfere mozga povezuje corpus callosum, na koji takođe utiče ova kupka hormona. Corpus callosum, koji dozvoljava lateralnu transmisiju između dve hemisfere, gubi oko 21 posto (ili procenjenih 25 miliona nervnih vlakana koje sačinjavaju corpus callosum) povezujućih štapića između hemisfera. Drugim rečima, muškarci ne mogu razgovarati sa sobom preko hemisfera onoliko koliko žene.
Pošto male devojčice ne primaju ovo hemijsko kupanje, one imaju brži i lakši pristup obema stranama mozga. Ono što se događa tokom trudnoće postavlja pozornicu da se muškarci i žene »specijalizuju« za dva različita načina razmišljanja. Dominacija leve strane mozga dozvoljava muškarcima da se specijalizuju u logičkom, činjeničnom, analitičnom i agresivnom razmišljanju. Žene imaju sklonost da koriste desnu stranu mozga, koja je centar za osećanja, jezike i veštine komunikacije. Desna strana mozga se više bavi odnosima.
Dve strane mozga takođe kontrolišu način našeg razmišljanja. Svaka strana specijalizuje se za određene zadatke. Leva strana, pošto je više logička, kontroliše veštine poznavanja jezika i čitanja. Ona sakuplja informacije i logički analizira korak po korak i pomaže nam u planiranju našeg života. Ona obrađuje stvari kao što je rani odlazak da bi se ostavile knjige u biblioteci, gde parkirati kako lakše doći do lekarske ordinacije, da li platiti kešom ili karticom, itd.
Leva strana želi da budemo organizovani, tačni i razumni. Ona pomaže u čitanju mapa, postavljanju nameštaja u novoj kući, sastavljanju slagalice, parkiranju automobila ili u rešavanju problema iz geometrije. Leva strana je analitička, redosledna, konkretna, racionalna, pozitivna i izričita. Ovo objašnjava zašto su muškarci više logični i postavljaju krajnje linije.
Desna strana je intuitivna, spontana, emotivna, vizuelna, umetnička, raspoložena za igru, kompletna i fizička. Ona povezuje činjenice i stvara čarobna rešenja, što neki nazivaju intuicijom.
Oni koji se više usredsređuju na same činjenice zvuče monotono i pokazuju malo emocija, više su orijentisani prema levoj strani mozga. Oni koji se udaljavaju od teme razgovora, skaču sa teme na temu i oslanjaju se na svoja osećanja više su orijentisani desnoj strani mozga.
Žena drugačije koristi svoj mozak od muškarca. Ona podjednako koristi obe strane mozga u rešavanju problema. Dve strane rade u saradnji. Čak i kao bebe, žene imaju veću povezanost između dve strane mozga i mogu bolje integrisati informacije od muškaraca. Zato su one više u skladu sa svim što se dešava oko njih. To delimično može objasniti kako žena može raditi pet zadataka u isto vreme, dok njen muž čita novine, potpuno nesvestan za ono što mu se dešava pred očima i ušima.
Žene imaju težnju da budu više perceptivne i bolje su od muškaraca u čitanju neverbalnih nagoveštaja. One su više zainteresovane za ljude i u stanju su da prikupe osećanja i osete razliku između onoga što neko kaže i šta misli ili zašto tako brzo menja mišljenje. Žene su bolje u povezivanju osećanja s logikom, verovanja sa stvarnošću i bogosluženja s teološkim razmišljanjem. Žene su takođe bolje u obavljanju manuelnih veština, kao što su ručni radovi, vez, heklanje, pletenje i slično.
Muškarce obično više interesuje kako stvari rade i istraživačkog su duha. Oni vole da ispituju i rastavljaju stvari, i imaju širok spektar veština koje zahtevaju mehaničku manipulaciju. Imaju bolju koordinaciju oko-ruka i trodimenzionalnu percepciju, što može objasniti njihovu fascinaciju kompjuterskim igricama i video arkadama.
To ne znači da žena ne može razmišljati logički ili muškarac emotivno – samo da je muški mozak »podešen« da bude više analitički. Žene su »podešene« globalnije ili imaju sposobnost da brže skeniraju obe hemisfere. I muškarci imaju pristup obema hemisferama, ali moraju više da rade na tome.
Razlike u polu mozga objašnjavaju još jedan razlog ženske emotivnosti. Svaki muškarac je u dodiru sa svojim emocijama, ali on do njih stiže kroz svoju desnu hemisferu. Muške emocije su veoma podložne pričama. Posmatrajte kako grupa muškaraca razgovara i čućete kako razmenjuju priče. Priče imaju prizvuk »možeš li bolje od ovoga«. Ovi muškarci se i dalje igraju kralja planine. Žene retko sede i razmenjuju priče na isti način kao i muškarci. Ali to je način na koji muškarci stižu do svojih emocija.
Polne razlike u društvenim temama
Potrebno je da propovednici budu svesni kako se muškarci povezuju sa svojim osećanjima da bi uticali na muškarce u svojim crkvama. Muškarci se pozivaju na učeništvo kroz njihova osećanja, a ne kroz njihovu logiku. Isus, kao Stvoritelj muškaraca i žena, razumeo je to. Zato je Jevanđelje puno priča – priča o Isusu i Njagovoj službi isceljenja, kao i parabola. Žene mogu otopiti srce svojim muževima pričajući im priče u stilu sapunskih opera!
Da bismo duhovno ojačali i izlečili crkvu, treba da koristimo obe strane svog mozga. Doktrine i dogme više se čuvaju u logičkoj levoj hemisferi. Ali poslušnost pravilima nikada nas neće spasiti. Takođe moramo živeti onako kako Biblija uči i imati ličnu zajednicu sa Gospodom. To je razmišljanje desne hemisfere.
Najbolji teolozi kombinuju doktrinu sa osećanjima. Кarizmatski pokret je visoko orijentisan ka desnoj hemisferi, ili emotivnoj, i trebalo bi ga ojačati obraćanjem više pažnje na doktrinu. Ravnoteža je potrebna i onima koji slede visoko tradicionalno i više legalističko ubeđenje. Oni mogu podstaknuti svoju desnu stranu pričama ili muzikom. Muzika budi njihove emocije i pomaže im da postanu živi i vitalni.
Ravnoteža postaje punina
Polne razlike mozga čine da je žena više orijentisana prema osećanjima a muškarac prema logici. Ali obe različite perspektive potrebne su u braku da bismo živeli srećnim i punim životom. Život bi stvarno bio težak kad ne bismo imali osećanja koja će uravnotežiti logiku, ili logiku koja će uravnotežiti osećanja. Drugim rečima, žene i muškarci potrebni su jedni drugima da bi bili potpuni. Ovaj deo atrakcije drži muškarce i žene u zajednici.
Ne možemo pretpostaviti da će svako ko je istog pola imati iste emotivne potrebe, uzorke ponašanja ili razmišljanja. Ali proučavanjem opštih trendova unutar svakog pola možemo steći uvid u to kako druga polovina često razmišlja i reaguje.
Photo by Drew Coffman on Unsplash